Strateško opredeljenje investitora gradske vlasti je da „Arena Beograd” postane kapitalni činilac u obogaćivanju ukupne turističke ponude Beograda kao glavnog grada Srbije, time što će sadržajima i događanjima konstantno privlačiti veliki broj publike. Geografski položaj Beograda, oduvek je predstavljao središte svih kulturnih i sportskih događaja u ovom delu Evrope. Kao takav idealan je za privlačenje publike iz svih okolnih zemalja s jedne strane i izazov za vrhunske umetnike i sportiste da na jednom mestu okupe najveći broj svojih fanova, s druge strane.
Cela dvorana, koja se sastoji od šest nivoa, ima dobro struktuiranu lokalnu mrežu. Svi su složni u oceni da je Beograd, po ugledu na američke arene tog tipa, dobio fantastičan objekat koji otvara neslućene perspektive i time se Beogradska arena svrstala u sam svetski vrh postojećih arena. Najčešće je svrstavaju među tri najlepše dvorane u Evropi, uz „San Đorđi” u Barseloni, „Oaku” u Atini i stokholmski „Globen”.
Oni koji su videli prašku dvoranu kažu da je ona jedina paritet u modernom izgledu, najsavremenijoj opremi, odličnom arhitektonskom rešenju, uključujući i danas neizbežne lože sa svim pratećim elementima jednog posebnog vida luksuza koji ide uz današnji sport, zabavu i show biznis. U sportskom smislu, Beograd je dobio objekat za ponos.
| Najveće hale u Evropi |
||
| Ime objekta | Država | Kapacitet |
| SCC Peteburgski | Rusija | 25.000 |
| Sinan Erdem Dom | Turska | 22.000 |
| Sportska palata Merksem | Belgija | 21.000 |
| Beogradska arena |
Srbija |
19.394 |
Kompleks „Beogradske Arene" obuhvata tri objekta: veliku
dvoranu, malu salu i parking.
Velika dvorana ima površinu 48 000 m2 raspoređenih u 6 nivoa,
kapaciteta 20 000 - 25 000 posetilaca, u zavisnosti od događaja.
„Beogradska arena" danas je zaštitni znak Beograda i jedan od novih simbola
glavnog grada Srbije, kao i atraktivna turistička ponuda naše prestonice i
države. Autor ovog
impozantnog zdanja je arhitekta Vlada Slavica, a investitor ja Sekretarijat za
sport i omladinu Skupštine grada Beograda.
Godine 2007. "Beogradska arena", dobila je upotrebnu dozvolu za rad 01. oktobra 2007, a iste godine na oko tridesetak raznovrsnih programa imala je preko 400 000 posetilaca. Za najbolji Koncert godine 2007. proglašen je koncert Džoa Kokera za koji je ARENA BEOGRAD dobila priznanje BEOVIZIJE.
Godina 2008. u Beogradskoj areni biće upamćena po najboljoj organizaciji EUROSONGA koji se održao u maju mesecu, po kongresu EAA-Asocijacije evropskih arena koja se po prvi put održavala u Beogradu, gde je Arena Beograd bila domaćin, i po premašenih 500 000 posetilaca na 40-tak događaja u areni. Te godine koncert Nika Kejva, u organizaciji Arene Beograd, proglašen je za najbolji koncert godine prema izboru publike sajta POPBOKS.
Tokom 2009. godine arena je ugostila oko 700 000 posetilaca i bila domaćin brojnih koncerata, Univerzijade, Evrolige u košarci, Svetske lige u odbojci, kao i najuglednijih teniskih takmičenja: Fed Cup i Davis Cup.
Beogradska arena na Facebook-u
English
Ћирилица

